Povodom katoličkog praznika „Sveti Nikola Čudotvorac“ dana 06. prosinca 2023 godine (srijeda) s početkom u 18,00 sati u Velikoj sali (multimedijalni centar) Ekonomskog fakulteta u Štipu Zajednica Hrvata Libertas Štip je realizovala projekt koji je najviše obradovao najmlađe pod nazivom:

„PORUKE ZA LJUBAV, MIR I SUŽIVOT“

 

Tim povodom, u velikoj dvorani Ekonomskog fakulteta univerziteta „Goce Delčev“ u Štipu za svu djecu naših članova i djecu štovatelja naše Zajednice u suradnji sa osnovnom školom „Vančo Prke“ iz Štipa izvedene je divna predstava „Darovi za dobru djecu“ uz muzičku izvedbu nekoliko pjesmica tipičnih za Svetog Nikolu.

Nakon toga zbor dviju škola od 150 učenika srednje muzičke i osnovne škole „Goce Delčev“ iz Štipa izveli su pjesmu „DA RATA NE BUDE“ na što je cijela dvorana pjevala. Ovom pjesmom djeca su poslala poruku da MIR treba cijelom svijetu jer nažalost svjedoci smo strašnih stvari koje se događaju diljem naše planete.

Predstavi su nazočili predstavnici kulturnog i javnog života općine Štip kao i mnogobrojni sugrađani.

U prepunoj sali multimedijalnog centra u Ekonomskom fakultetu u Štipu predstavu sa ogromnom pažnjom proslijedili su svi prisutni a posebno najmlađi čiji broj je bio oko 300 djece.

Djeca su bila oduševljena cjelokupnim perfomansom a na kraju da iznenađenje bude još veće pobrinuo se Sveti Nikola koji je svakom nazočnom djetetu uručio prigodan dar - Novogodišnji paketić.

 

Ovo je još jedan u nizu projekata koji je svojim nepregornim radom Zajednica Hrvata Libertas Štip ostvarila u minulom periodu. 

​

Projekat je ostvaren uz financijsku potporu Državnog ureda         

za Hrvate izvan R. Hrvatske.

​

 

Sveti Nikola 

je svetac katoličke i pravoslavne crkve, biskup, zaštitnik moreplovaca, ribara, pekara, zatvorenika, putnika, brodova, trgovaca, djece, i studenata.

Danas je poznat kao lik koji djecu obraduje svojim poklonima na dan sv. Nikole. Bio je poznat je po tome što je tajno davao ljudima novac, a sada se na zapadu često poredi sa Deda Mrazom. Deda Mraza na engleskom zovu Santa Claus što je skraćeno od Santa Nikolaus (sveti Nikola).

Dan sv. Nikole se obilježava 6. decembra, odnosno 19. decembra po Julijanskom kalendaru.

Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. vijeku. Imao je bogate roditelje koji duže vrijeme nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji ime dobija po stricu biskupu u Miri, nažalost njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam.

Postaje svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Mire i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Vraća se za nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegovog strica. Ovaj puta nije mogao pobjeći te postaje biskup. Od tada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru.

U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. decembra 327. godine te je pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u italijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.

 

LEGENDA O SVETOM NIKOLI

 

Uz malo kojeg sveca vezuje se toliko legendi koje se prenose s generacije na generaciju kao uz Nikolu. Većina njih nastala je u kasnom srednjem vijeku, a mi ćemo vam ovdje ukratko predstaviti nekoliko njih nadajući se kako ćete ih prenijeti svojoj djeci kako bi ih i ona jednog dana mogla dalje prenositi. 

Priča se tako, recimo, kako je jednom postojao brod koji je upao u opasnu oluju nasred mora. Mornari molili Nikolu, koji je, baš kao i Isus, imao sposobnost smirivanja morskih valova, da smiri more i on je to učinio te im na taj način spasio živote. Upravo zbog ove legende Svetog Nikolu danas se smatra zaštitnikom mornara. 

Druga priča, pak, kaže kako je jednom prilikom svojim blagoslovom spasio dijete kojemu je zapela riblja kost u grlu. Upravo zbog toga također ga se smatra i zaštitnikom djece.

Ipak, najviše ljudi, poglavito upravo djece, danas ga najbolje zna po priči o darovima koje donosi svakog 6. prosinca.

Sve je počelo legendom koja kaže kako je jednom živio čovjek nepoznata imena koji je bio dobrostojeći, ali je zbog gubitka carske milosti izgubio sav svoj imetak. Bio je otac tri neudate kćeri no one nisu mogle pronaći supruga jer on, osiromašen, nije mogao ponuditi miraz.

Zbog toga ih je u očaju odučio prostituirati, a one su se tada krenule moliti Bogu da takvo zlo spriječi. Sveti Nikola doznao je što se dogodio i uzeo vrećicu koju je napunio zlatnicima, a potom je umotao u platno. Onda se po noći potajno prišuljao kući osiromašenog oca i nesretnih djevojaka te im ubacio zlatnike kroz prozor. Kako je svota bila dostatna, otac ju je iskoristio kao miraz pomoću kojeg je udao najstariju kći. Potom se isto ponovilo s njenom mlađom sestrom. 

Što se tiče samog kraja ove priče, a koji se odnosi na treću kći, poučen pozitivnim iskustvom, otac je pretpostavio kako će se nepoznati dobrotvor ponovno pojaviti i odlučio ga je sačekati. Kada je Nikola doista došao i ubacio novčiće za nju kroz prozor, otac ga je zaskočio i prepoznao ga.

Mada ga je Nikola preklinjao da nikome ne otkrije istinu, radostan i nadasve zahvalan otac nije se mogao suzdržati i tako se pročuo glas o Nikolinom dobročiniteljstvu.

Kraj ove legende ima i drugu verziju prema kojoj je Nikola unaprijed shvatio da ga djevojčin otac čeka pa je odlučio, umjesto da ubaci zlatnike kroz prozor, popenjati se na krov i ubaciti ih kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih.

Zbog toga se do dana današnjeg održala tradicija da djeca u noći između 5. i 6. prosinca vješaju čarapu ili čizmicu uz dimnjak ili na prozor kako bi se ujutro probudila i u njima pronašla darove. 

Za razliku od danas visokokomercijaliziranog Božića gdje su darovi često i više materijalne vrijednosti od one koju si realno možemo priuštiti, darovi koji se poklanjaju za Svetog Nikolu obično su skromniji, baš kao i njihov utemeljitelj.

Prema tradiciji, to su najčešće bili bademi, lješnjaci i jabuke, a danas je prigodno pokloniti čokoladu ili neki drugi slatkiš, odnosno neki skromni poklončić kao znak pažnje i ljubavi.

Ipak, valja napomenuti kako će djecu prije no što će dobiti dar pita jesu li bila dobra, a ukoliko nisu, tada će dobiti šibu, a ne dar. Nju im daje zločesti Krampus, mitsko biće iz područja Alpa. Često ćete čuti kako se nestašnu djecu ranijih generacija plašilo upravo dolaskom Krampusa. 

​

 

 

​

U periodu od 09. – 11. rujna 2023 godine Zajednica Hrvata Libertas Štip je realizovala planirani i odobreni projekat “Iznad svega Hrvatska” postavljanjem likovne izložbe “Besane noći” i promocijom knjige “Libertas 3” u Dubrovniku, R. Hrvatska i  Kotoru, R. Crna Gora.

Likovna izložba je djelo naše mlade članice ZH Libertas Štip, umjetnice Sare Kaurin - diplomirani akademski slikar.

Knjiga “Libertas 3” je zbirka pjesama - djelo autora članova ZH Libertas Štip. 

Na izložbi koja je postavljena u umjetničkoj galeriji “Mala kuća” u Dubrovniku (i pokraj naših zamolbi i dopisa ogranku Matice Hrvatske u Dubrovniku, sa njihove strane nismo dobili termin) ZH Libertas Štip se predstavila sa recentnim radovima u kombiniranoj slikarskoj tehnici platno na platnu ciklusa naslovljenog "Besane noći" koji predstavlja tek jedan dio njezinog tematskog, žanrovski raznovrsnog opusa gdje pored radova u duhu klasičnog slikarstva istražuje i nove tehnike i metodologije mogućih likovnih izričaja kojima uobličava svoje radove. 

Sama manifestacija zabilježila je veliko interesovanje i posjećenost a pogotovo su bili oduševljeni gosti kruzera „Asmara“ koji su i odkupili veći dio slika tehnike „Platno na platnu“ koja im je izazvala posebno interesovanje, dok su slike u tehnici „Ulje na platnu“ s motivima Dubrovnika ostale u našoj kolekciji. 

S dijelom novaca od prodaje plaćen je najam prostora za izložbu dok će se za ostatkom sredstava razmatrati na prvoj sjednici Predsjedništva ZH Libertas Štip i isti će biti namjenjeni realizaciji konkretnog projekta.

Pored izložbe obišli smo i prekrasni grad Dubrovnik, grad koji nikada ne spava.

Zbog prodaje dijela slika izložbe “Besane noći” koje su otkupili turisti kruzera „Asmara“ a koje su u vlasništvu ZH Libertas Štip nismo bili u mogućnosti da se predstavimo u Kotoru. 

​

Ovo je još jedna u nizu aktivnosti koji je svojim nepregornim radom Zajednica Hrvata Libertas Štip ostvarila u minulom periodu

​

Projekt je ostvaren uz financijsku potporu

Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske

​

​

​

​

​