top of page

„Tjedni hrvatske kulture“

U sklopu projekta „Iznad svega Hrvatska“, Zajednica Hrvata Libertas Štip je dana 14. veljače 2024 godine tijekom prethodna cijela dva mjeseca realizirala projekat „Tjedni hrvatske kulture“.

Projekat „Tjedni hrvatske kulture“ je realizovan niz nekoliko radonica i faza i to:  

  1. Radionica: „Izrada tradicionalnih kolača“

  2. Posjeta djece sa posebnim potrebama

  3. Dani hrvatskog filma

  4. Radionica: „Izrada jastučića od perja“

  5. Radionica: „Vezenje i pletenje“

  6. Radionica: „Izrada minijaturnih slika i suvenira“

U sklopu projekta „Iznad svega Hrvatska“, Zajednica Hrvata Libertas Štip je dana 14. veljače 2024 godine tijekom prethodna cijela dva mjeseca realizirala projekat „Tjedni hrvatske kulture“.

Projekat „Tjedni hrvatske kulture“ je realizovan niz nekoliko radonica i faza i to:  

  1. Radionica: „Izrada tradicionalnih kolača“

  2. Posjeta djece sa posebnim potrebama

  3. Dani hrvatskog filma

  4. Radionica: „Izrada jastučića od perja“

  5. Radionica: „Vezenje i pletenje“

  6. Radionica: „Izrada minijaturnih slika i suvenira“

 

S projektom se otpočelo izradom tradicionalnih kolača: “Paprenjaka”, “Breskvica”, “Medenjaka”, “Orahnjača” i “Makovnjača”.

Paprenjaci su podjeljeni na Božićnom koncertu u katedrali “Presveto Srce Isusovo” u Skoplju i na Božićnom koncertu u crkvi “Sveta blagovijest” u Štipu.

Posjetili smo i djecu s posebnim potrebama u osnovnoj školi Vančo Prke u Štipu i u uveselili ih našim kolačima. Pritom otac Toni Angelov je blagoslovio svu djecu i zahvalio se djelatnicima na njihovom nesebičnom zalaganju i radu sa djecom.

U sklopu projekta “Tjedni hrvatske kulture” organizovali smo i dane Hrvatskog filma i tom prilikom smo članovima Zajednice kao i Štipskoj publici priuštili poseban ugođaj projekcijom  tri Hrvatska filma:

  1. “Duga mračna noć”

  2. “H-8” i

  3. “Trešeta”

Zatim smo imali radionicu za jastučiće od perja. Počeli smo čijanjem a završili punjenjem jastučića.

Nakon toga nekoliko dana postavili smo radionicu za vezenje i pletenje.

Na kraju odrađena je radionica za slikarstvo gdje su se izradile minijaturne slike koje se mogu koristiti kao suveniri.

Sve radionice su bile posjećene od naših članica i članova koji su svoje slobodno vrijeme iskoristili da uz hrvatske tradicionalne pjesme pomognu u realizaciji projekta.

Zahvaljujemo Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na financijskoj potpori.

Ovo je još jedan u nizu projekata koji je svojim nepregornim radom

Zajednica Hrvata Libertas Štip ostvarila u minulom periodu

Projekat je ostvaren uz financijsku potporu Državnog ureda         

za Hrvate izvan R. Hrvatske.

 

 

 

Film " Duga mračna noć "

Početak je II. svjetskog rata na području Kraljevine Jugoslavije.

Malo, mirno slavonsko selo zahvatio je 1941. godine vihor rata i stavio njegove stanovnike pred mučna iskušenja. Nevolje će otežati i činjenica da je selo napučeno i njemačkim življem, koje je tu starosjedilačko, duže od dvije stotine godina. Rat zgušnjava čovjeka, traži od njega da donese u trenutku odluke za koje bi u miru trebao možda i cijeli život...

Suočavamo se s čudesnim kolopletom ljudskih sudbina na prostoru sjeverne Hrvatske (Slavonija), u kojem su još od vremena carice Marije Terezije u 18. stoljeću doseljeni Nijemci živjeli u miru i slozi sa svojim hrvatskim domaćinom. Sve do početka Drugog svjetskog rata. Ludilo političkih podjela na komuniste i fašiste Hrvati i Nijemci tragično su platili.

Seoski mladić Ivan Kolar - Iva (Goran Višnjić) upisuje studij agronomije. Zauzimajući se za prijatelja Židova (Krešimir Mikić), koji studira medicinu, sukobi se s fašistima i vraća se u selo gdje ga od vlasti novostvorene Nezavisne države Hrvatske spašava Mata (Goran Navojec), prijatelj iz djetinjstva koji se pridružio ustašama. Iva se pridružuje partizanima gdje upoznaje djevojku (Katarina Bistrović-Darvaš), koju oženi i dobije sina. Nakon rata, Iva spašava zarobljenog Matu od sigurne smrti, suočava s raspadom svog partizanskog braka, samoubojstvom oca (Boris Dvornik), kojeg su zlostavljali komunisti, samoubojstvom žene te na kraju zbog suprotstavljanja novim vlastima završava na Golom otoku. Nekoliko godina kasnije, po povratku iz logora, ipak ga dočeka njegov sin za kojeg je mislio da je mrtav.

Film Duga mračna noć, scenarista i redatelja Antuna Vrdoljaka, ovjenčan je nagradama na 51. filmskom festivalu u Puli 2004. godine

 

Film "H-8"

H-8, hrvatski dugometražni film iz 1958. Godine redatelja Nikole Tanhofera. Film se temelji na istinitoj priči o fatalnoj nesreći koju je prouzrokovao nepoznati vozač automobila 1957. godine. "H-8" početni su znakovi njegovih registarskih pločica, i jedini podatak o počinitelju zločina.

Film je na Festivalu igranog filma u Puli 1958. god. osvojio Veliku zlatnu Arenu za najbolji film.

U noći 14. travnja 1957. godine na zagrebačkoj autocesti se sudare autobus i tvornički kamion. Sudar je pretjecanjem uzrokovao nepoznati vozač koji odmah poslije toga hladnokrvno gasi svjetla i bježi, a da se nije ni osvrnuo. Ostatak filma prati događanja u autobusu i kamionu sve do same nesreće.

Upoznajemo sudbine putnika autobusa - studentice glasovira Alme Novak, novinara Borisa, njegovog kolege i prijatelja, propalog glumca Kreše Miljuša i njegove supruge, vozača Josipa Baraća, njegovog pomoćnika Janeza Pongraca i drugih. Istovremeno, pošiljku lima kamionom prevozi vozač Rudolf Knez, a prate ga njegov sin Vladimir i njegov poznanik iz zatvora Franjo Rosić, koji im se naknadno priključi.

Istovremeno, pripovjedači zlokobno najavljuju skoru nesreću i brojeve sjedala poginulih putnika autobusa, a oni stalno mijenjaju sjedišta.

 

Film "Trešeta"

Kada jedan od četvorice prijatelja koji svaku večer kartaju trešetu iznenadno umre, ostala trojica vrbuju skoro svakog stanovnika malog dalmatinskog otoka, da zauzme njegovo mjesto. Nastoje pridobiti mjesnog svećenika, seoskog redikula, Zagrepčanina koji je na otok došao kupiti vikendicu, lokalnog policajca...

Na malom, umirućem dalmatinskom otoku među nekolicinom stanovnika žive i četvorica prijatelja koji gotovo svake večeri kartaju trešetu. Kad jedan od njih četvorice umre, preostala trojica očajnički pokušavaju pronaći četvrtog za igru, pa tako nastoje pridobiti mjesnog svećenika, seoskog redikula, Zagrepčanina koji je na otok došao kupiti vikendicu, lokalnog policajca...

Kroz njihovu potragu počinju se isprepletati sudbine malobrojnih stanovnika otoka, te otkrivati njihove duboko zakopane tajne. U ulozi mjesnog fotografa je prvak splitskog HNK-a, pokojni Josip Genda ostvario je jednu od svojih najboljih uloga u karijeri.
Film "Trešeta" dobio je među ostalim sljedeće nagrade: INTERNATIONALES FILM FESTIVAL MANNHEIM - HEIDELBERG - Ekumenska filmska nagrada, BERGAMO FILM MEETING - Silver Rosa Camuna, 2. nagrada festivala, BUCHAREST FILM FESTIVAL - Grand Prix - najbolji film festivala, nagrada za najbolju fotografiju, NAPOLI FILM FESTIVAL - Music Feel Award, 2. nagrada festivala

 

 

bottom of page