Svečanom prijemu su se odazvali brojni uzvanici iz domaćeg političkog, gospodarskog, kulturnog i javnog života te članovi hrvatske zajednice u Makedoniji, kao i predstavnici Katoličke crkve.

Uz predsjednika Sobranja prijemu su se odazvali potpredsjednici Vlade te ministri, kao i zastupnici u Sobranju, zatim predstavnici akademskog, kulturnog, medijskog i gospodarskog života kao i predstavnici diplomatskog i vojnog diplomatskog zbora.

​

Uoči Dana državnosti Republike Hrvatske, 

Zajednica Hrvata Libertas Štip je uputila slijedeću poruku:

​

"Vaša ekselencijo, poštovana veleposlanice Barišić,

U povodu obilježavanja 26. obljetnice državnosti Republike Hrvatske, najvećeg hrvatskog praznika i ujedno simbola hrvatske države, slobode i demokracije, sa zahvalnošću se spominjemo svih onih koji su sudjelovali u oslobađanju i odbrani naše domovine, a naročito izražavamo poštovanje svima koji su svojom osobnom žrtvom pridonijeli stvaranju neovisne Hrvatske.

Njihova nas žrtva obvezuje da čuvamo ono što su oni stvarali. No, njihova nas žrtva isto tako obvezuje i da gradimo našu domovinu kao sredinu u kojoj se poštuju demokratske vrednote, promiče dijalog i tolerancija, u kojoj je dobro živjeti, koja se voli i s kojom se ponosi.

Stoga, draga veleposlanice Vama i svim djelatnicima veleposlanstva R.Hrvatske u R.Makedoniji, svim braniteljima i njihovim obiteljima, svim građanima R. Hrvatske, u ime Zajednice Hrvata Libertas Štip i u svoje osobno upućujem iskrene čestitke i želim sretan Dan državnosti. 

 

                                                            Predsjednik ZH Libertas Štip   

                                                                 Dolores Kašuba-Petrov

 

 

Dan državnosti Republike HrvatskeDan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Sabora donesena istoga datuma 1991. godine.Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Građani su donijeli sljedeće odluke:"

1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. ("za" 93,24% glasača)

2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ ("za" 92,18% glasača). Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ.Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje". Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine.

No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

​

​