Dana 17. srpnja (utorak) sa početkom u 20,00 sati Zajednica Hrvata Libertas Štip je u okviru jedne od najstarijih makedonskih manifestacija Štipsko kulturno ljeto organizovala promociju zbirke pjesama “Don Quijote na Petoj aveniji” Tomislava Marijana Bilosnića poznatog Hrvatskog književnika i slikara.

Zajednica Hrvata Libertas Štip u suradnji s Općinom Štip i ove godine je imala uspješno predstavljanje na Štipskom Kulturnom Ljetu 2023 promocijom zbirke pjesama “Don Quijote na Petoj aveniji”  Marijana Tomislava Bilosnoća iz Zadra - Republika Hrvatska.

Tijekom jedne od najstarijih makedonskih manifestacija Štipsko kulturno ljeto 2023., u izdanju Univerzitetske biblioteke „Goce Delčev“ Štip, tiskana je u dvojezičnom izdanju, na makedonskom i hrvatskom jeziku, zbirka pjesama „Don Quijote na Petoj aveniji“ Tomislava Marijana Bilosnića. Urednik i prevoditelj na makedonski jezik poznati je makedonski kulturni djelatnik Kiril Panajotov, dok se za izdavača potpisuje Todor Židrov. Grafička obrada je Anje Minove, a naslovnica kolaž samog autora Tomislava Marijana Bilosnića.

Zbirka istoga sadržaja prošle je godine tiskana u Rumunjskoj, a sadrži izbor pjesama iz Bilosnićevih zbirki ranijeg razdoblja, kao što su zbirke „Pred zavjesama“, „I društvo koje ostaje“, „Približavanje ptica“ i „Znaci za uzbunu“. 

„Don Quijote na Petoj aveniji“ već je naišao na izuzetnu svjetsku književnu recepciju, pa su o njoj do sad pisali David Cortes Cabán (Portoriko), John Tischer (Meksiko), Michael White (SAD), Neil Leadbeater (Engleska) i Noélle Arnoult (Francuska).

 

Ovo je još jedna u nizu aktivnosti koji je svojim nepregornim radom Zajednica Hrvata Libertas Štip ostvarila u minulom periodu

ovoga puta u suradnji sa  općinom Štip.

 

Projekt je ostvaren uz financijsku potporu

Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske

​

​

​

Bilosnić, Tomislav Marijan, hrvatski književnik i slikar (Zemunik Donji kraj Zadra, 18. I. 1947). Studirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Bavio se novinarstvom i uredničkim poslovima. Objavio je više od stotinu knjiga. U mladosti pjesnik urbanog ambijenta, potom ljubavni lirik mediteranskoga nadahnuća, u kasnijoj dobi okreće se domoljubnoj te duhovnoj tematici, objavljujući mnogobrojne zbirke pjesama (Senza luna, 1968; Pred zavjesama, 1974; Koji jedu ribe, 1975; Sužanj-riba u vodi srca, 1977; Približavanje ptica, 1980; Ljubavnici iz Aleksandrije, 1986; Rika jelena, 1988; Molitve, 2009; Afrika, 2011; Vrt, 2014). Također piše poeme obilježene neoavangardnom intertekstualnošću i baštinom (Čelo za metak, 1984; Ogrlica, 2006; Krik, 2001; Crno je crno, 2011; Vukovar, 2011) te haiku poeziju. Autor je više romana koji, pisani mahom u formi romana o umjetniku i intimne ispovijedi, tematiziraju Hrvatsko proljeće i generacijsko političko iskustvo (Ispovijed isuvišna čovjeka, 1985; Tijesni prostor, 1990) ili Domovinski rat (Kolac u rijeci Zrmanji, 2007; Listopad, 2008). Piše lirske putopise (Put za Casablancu, 2007; Mediteranski putopis, 2013) i feljtone, dočim je za djecu pisao pjesme (Hoće djeca da ulove zeca, 1971) i romane (Pustolovine morskog konjica, 1988; Iški kralj, 2001). Pjesme (napose zbirka Tigar iz 2004) prevođene su mu, među ostalima, na albanski, engleski, romski, rumunjski, španjolski i talijanski jezik, a haiku i na japanski. Pod pseudonimom Sebastijan Bit izlagao je slikarske radove (monotipije, ulja i crteže pastelom), a bavi se i umjetničkom fotografijom.

​

​

​

​

​